KOLUMNAKroz Bitcoin do ekonomskih sloboda

Nikola Grbović
Objavljeno: 20:49 Nov 28, 2023

Trenutne obaveze su me navele da čitam mnogo o ekonomskim slobodama, indeksom koji ovo mjeri kao i kriterijume koje država treba da postigne kako bi imala veći indeks ekonomskih sloboda. Singapur je država sa najvišim indeksom ekonomskih sloboda od čak 83.9/100, dok je Venecuela država sa najnižim indeksom 3.01/100. Razlika je ogromna. Ali šta su to ekonomske slobode, i kako sam ja povezao Bitcoin sa istim?

Foto: pexels

Ekonomske slobode – termin i kriterijumi

Ekonomske slobode se odnose na različite aspekte ekonomskih radnji u društvu koje omogućavaju pojedincima, preduzećima i institucijama da slobodno učestvuju u ekonomskim aktivnostima bez suvišnih ograničenja ili intervencija. One predstavljaju ključni element u mnogim teorijama ekonomskog razvoja i rasta. Povezane su sa idejom da je minimalno uplitanje države u ekonomiju ključno za podsticanje prosperiteta, inovacija i opšteg napretka društva. Neki od kriterijuma za ekonomske slobode su:

  • Slobodno tržište: Ekonomske odluke se temelje isključivo na principu ponude i potražnje. Cijene se formiraju na tržištu, a slobodna konkurencija podstiče efikasnost u proizvodnji i raspodjeli resursa.
  • Vlasnička prava: Mogućnost pojedinca da posjeduje imovinu, koristi je i raspolaže njome prema vlastitim željama. Ovo uključuje fizičku imovinu, intelektualno vlasništvo i kapital.
  • Sloboda preduzetništva: Podstiče pojedince i kompanije da pokreću i vode nove biznise bez suvišnih regulatornih prepreka. To uključuje slobodu pokretanja vlastitog biznisa, inovacije u rastućim industrijama, i ulaganja u nove projekte.
  • Slobodna trgovina: Otvorenost tržišta za međunarodnu trgovinu. Ovakva politika podstiče razmjenu dobara i usluga između različitih zemalja, povećavajući izbor i konkurenciju za potrošača. Bitni aspekti ovog kriterijuma su carinski porezi.
  • Sloboda od prekomjerne regulacije: Opuštenija poreska politika. Otvorenost države prema preduzetnicima, i kompanijama.

Mnoge organizacije, kao što su “The Heritage Foundation” i “Fraser Institute”, sprovode istraživanja i rangiraju zemlje prema njihovim ekonomskim slobodama, pružajući uvid u to kako se politike različitih zemalja odražavaju na njihovo ekonomsko stanje.

Bitcoin – šta je i kako funkcioniše?

O Bitcoinu konkretno neću dugo, on je svakako moj glavi predmet istraživanja, nešto za šta sam ideološki dosta vezan, ali trudiću se da budem koliko je moguće objektivan u nastavku teksta. Teško je objasniti Bitcoin u kratkim crtama, ali to je tehnologija koja trenutno mijenja finansijski svijet kakav poznajemo. Bitcoin je digitalna valuta ili oblik virtuelnog novca. Razlikuje se od tradicionalnih valuta poput dolara, eura ili jena jer nije fizički isprintana na novčanicama ili kovanicama niti je regulisana od strane većine centralnih banaka ili vlada.

Bitcoin funkcioniše na inovativnoj blockchain tehnologiji. To je distribuirani javni registar transakcija koji se čuva i osigurava na mreži računara širom svijeta. Radi se o lancu blokova podataka koji sadrže informacije o transakcijama. Svaki blok sadrži skup transakcija, a svaki novi blok povezan je sa prethodnim, stvarajući linearni niz podataka. Ovi blokovi se distribuiraju i čuvaju na više računara, što čini mrežu izuzetno sigurnom. Ukratko, ne postoji treća strana koja kontroliše Bitcoin transakciju. Njoj imate pristup samo vi koji izvršavate transakciju, i osoba koja je istu primila.

Bitcoin je: decentaralizovan, oskudan, siguran, pseudoniman, djeljiv, privatan, open source i transparentan, permissionless, 24/7 aktivan, zaštita od inflacije…

Kroz Bitcoin do ekonomskih sloboda

Sada kada sam ukratko objasnio šta su ekonomske slobode, a šta Bitcoin, da li primjećujete vezu izmedju ova dva pojma? Ja jesam. Čitanjem o ekonomskim slobodama, u sebi sam kriterijume istih konstantno povezivao sa svojstvima Bitcoina, i kao da je svako svojstvo rješenje za svaki kriterijum. Napravio sam i jednu malu tabelu, gdje sam ih uporedio:

Ekonomske slobode —> Bitcoin

Vlasnička prava —> Sigurnost, transparentnost, blockchain. Bitcoin je digitalna imovina. Svaka Bitcoin adresa koja sadrži neku količinu Bitcoina povezana je sa privatnim ključem koji omogućuje vlasniku kontrolu nad tim sredstvima. Ovaj privatni ključ predstavlja digitalni oblik vlasničkih prava nad Bitcoinom. Blockchain tehnologija omogućava transparentnost i sigurnost vlasništva nad Bitcoinom. Svaka Bitcoin transakcija zabilježena je na blockchainu, koji je javan i distribuiran. Šta ovo znači? Znači da Bitcoin vlasnici imaju apsolutnu kontrolu nad svojim sredstvima. Mogu samostalno upravljati i koristiti svoje Bitcoine bez potrebe za posrednicima poput banaka ili trećih strana.

Slobodno tržište —> Pseudonimnost, Permissionless. Bitcoin kao jedina stvarno decentralizovana valuta ne podliježe kontroli ili upravljanju od strane centralne vlasti, banaka ili financijskih institucija. On omogućuje pojedincima da slobodno obavljaju transakcije. Kao permissionless sistem, ljudi mogu izvršavati transakcije direktno međusobno, što odražava ideju slobodnog tržišta bez nepotrebnih ograničenja.

Sloboda od prekomjerne regulacije —> Privatan, dostupan svima. Bitcoin mreža je otvorena i dostupna svima. Svako ko ima pristup internetu može učestvovati u Bitcoin ekosistemu, izvršavati transakcije, rudariti ili koristiti Bitcoin, što je i ideja slobodnog tržišta koje je dostupno svakome ko želi učestvovati.

Slobodna trgovina —> Oskudan, 24/7 aktivan. Transakcije na Bitcoin mreži se mogu izvršavati bilo kada i bilo gdje, jer mreža radi 24/7. Ovo je važno za ideju slobodne trgovine koja nije ograničena geografskim granicama ili radnim vremenima, omogućavajući ljudima da trguju i koriste Bitcoin nezavisno o vremenskoj zoni ili lokaciji. Bitcoin je oskudan i ima fiksni ukupni supply. Ova ograničena količina (21 milion BTC-a) odražava ideju ograničenih resursa, što može podstaknuti slobodnu trgovinu jer se cijena formira na temelju ponude i potražnje.

Naravno, ovo su samo neki od kriterijuma, i samo neka od svojstava Bitcoina. Trebao bi mi poseban članak da dublje istražim i napišem o ostalim, ali ovo su neke od glavnih stavki koje je bitno razmatrati u okviru ove teme.

Lični primjer uskraćenih ekonomskih sloboda

Crnoj Gori je trebala prva Bitcoin-only nevladina organizacija. Ja sam odlučio prije nekoliko mjeseci da osnujem prvu NVO koja će se baviti konkretno Bitcoinom, edukacijom, okupljanjem lokalne zajednice, i komunikacijom sa državnim zvaničnicima o regulatornoj klimi oko Bitcoina u Crnoj Gori. Nakon dugog, birokratskog procesa, nastala je nevladina organizacija ,,Bitcoin Mreža Crne Gore” (uredno registrovana u Ministarstvu javne uprave Crne Gore i Uprave za statistiku – MONSTAT). Posljednji korak je bio otvaranje bankovnog računa. Kako već dugo imam privatni račun u Hipotekarnoj banci, odlučio sam da upravo u njoj otvorim i račun za NVO. Banci sam preko mejla poslao svu potrebnu dokumentaciju za otvaranje računa pravnom licu, i dobio sam povratnu informaciju da ću odluku o tome da li banka želi da posluje sa mnom dobiti za do 5 radnih dana.

I dobio sam je. Banka mi je u polupismenom mejlu poslala povratnu informaciju da u skladu sa internim politikama nije u mogućnosti da mi otvori račun (bez bilo kakvog dodatnog objašnjenja).

Odgovor banke na moj upit

Banka ima pravo da bira sa kim posluje, i ja sam skroz svjestan toga. Medjutim, da li je ovo najbolji način da odgovorite na upit o otvaranju računa? Koje su to interne politike banke koje moj regulisani NVO ne ispunjava? Organizacija još uvijek nije imala ni jednu aktivnost, ni jednu transakciju (jer i nema račun u banci), tako da je odluka donešena striktno zbog imena organizacije i planiranih djelatnosti. Pričao sam sa prijateljima i porodicom, i generalni sentiment je bio: ,,Nadji nekog u banci, sigurno će ti otvoriti. Povuci neku vezu.” Odbio sam to, jer sam htio kroz ovaj proces da idem kao svaki drugi stanovnik Crne Gore, iako bi to vrlo vjerovatno bio najlakši način i rješenje ove situacije. Vjerujem da banka nije 100% kriva ovdje, i oni moraju da prate neke regulacije i pravila koje postavlja država, ali ovo mi je bio ,,wake up call” da je Crnoj Gori stvarno potreban Bitcoin.

Loši primjeri u svijetu

Primjera loših u svijetu, gdje političari rade sve da krše kriterijume ekonomskih sloboda, ima mnogo. Čudno je to da, dok sam sa namjerom tražio naslove u medijima vezane za loše monetarne i fiskalne odluke država (kojih znam da ima puno), Google nije dao skoro pa ni jedan rezultat. Morao sam da izgubim mnogo vremena u filtriranju naslova CNN-a, Washington Posta, New York Timesa i ostalih, koji imaju članke tipa: ,,Why printing money is not causing inflation”, ,,Inflation is transitory”, ,,Biden’s stimulus caused a short term inflation only”… Napokon, našao sam par naslova, koji dobro oslikavaju trenutnu situaciju u svjetskoj ekonomiji:

Kada ih ovako pogledamo na jednom mjestu, zapravo su svi na neki način povezani. Svaki naslov je proizvod užasne monetarne politike, slabljenja valuta i slabijeg životnog standarda koji su prouzrokovani lošim odlukama centralnih autoriteta. Moji počeci ozbiljnog učenja o Bitcoinu, ekonomiji i finansijama su bili na nekom prelazu iz Tramp administracije u Bajden administraciju. Prvo mišljenje mi je bilo kako je Tramp preporodio američku ekonomiju, olakšao ljudima život, ojačao dolar… Ali da li je zapravo bilo tako? Da li je ekonomski olakšao život svakom stanovniku, ili samo par onih najbogatijih?

Podatak da je 80% ukupne količine dolara bilo odštampano u periodu od januara 2020. do oktobra 2021. je nešto što treba da zabrine svaku osobu na svijetu (nevažno odakle dolazi). Američka politika utiče na skoro pa svakog stanovnika ove planete. Dolar je svjetska rezervna valuta, i odluke u politici SAD-a imaju posljedice na cijeli svijet. Ovo je glavni razlog rastuće stope inflacije nakon 2020. godine, ništa drugo, uprkos svim tvrdnjama mainstream medija. Zaustavi printer, osnaži novac oskudnom i sigurnom valutom, i riješi problem.

CBDC je kontrola. Bitcoin je sloboda

U svemu ovome, CBDC je vjerovatno najjezivija stvar, i primjer apsolutne distopije. Digitalna valuta centralne banke je sve što je pogrešno, i primjer kako inovacije NE treba da izgledaju. Ne moram previše da pišem o negativnih efektima CBDC-a, dovoljno je da pogledate video predsjednice Evropske Centralne banke i sve će vam biti jasno:

Kada ona kaže da će imati ,,limitiranu kontrolu”, budite sigurni da se tu ne radi ni o kakvim limitima, već o apsolutnoj kontroli. Preko CBDC-a, centralna banka će imati zadnju riječ svakog aspekta vaše potrošnje. Ako CB kaže da taj mjesec možete potrošiti 300 od vaših 1000 eura plate na meso, to će morati biti tako. A vrlo nam je poznato da oni imaju metode manipulacije i načine da ostvare ono što žele. Testiranje ove tehnologije je već počelo, tako da se bojim da je neminovna.

Nije sve toliko loše

Iako su svi ovi naslovi dosta deprimirajući, nije sve tako loše. U svijetu imamo i dobre primjere državnih zvaničnika, politika i akcija. Ove naslove je bilo mnogo teže pronaći, ali tu su. Mnogo su važniji, i ljudi zaslužni za iste se nalaze na dobroj strani istorije.

06.06.2021 na Bitcoin konferenciji u Majamiju, predsjednik El Salvadora je najavio da će ova zemlja prihvatiti Bitcoin kao legalno sredstvo plaćanja, i tako smo dobili prvu suverenu državu na Bitcoin standardu. Ovo znači da je svaki biznis za svoje proizvode i usluge morao da prihvata Bitcoin, jedanko kao i dolar. Pa tako, sada u El Salvadoru možete Bitcoinom kupiti: namirnice u prodavnicama, gorivo na pumpi, hranu u poznatim restoranima, kuću, automobil, nekretninu… i sve ostalo što trenutno u vašoj državi plaćate lokalnom valutom. Ovo je bio važan dan za bitcoinere širom svijeta, a ovdje možete i pogledati najavu tokom konferencije:

Afrika je takodje kontintent gdje je adopcija Bitcoina na veoma velikom nivou. 33,4 miliona ljudi u Nigeriji su makar jednom napravili neku kripto transakciju. To je procenat adopcije od čak 35% u starosnoj populaciji od 18-60 godina. Nigerija se suočava sa raznim izazovima u tradicionalnom finansijskom sistemu, uključujući visoku inflaciju, ograničen pristup bankovnim uslugama za veliki broj stanovništva i oscilacije u vrijednosti nacionalne valute, nigerijske naire. Bitcoin ovdje pruža alternativu ljudima koji žele izbjeći ili umanjiti uticaj ovih problema. Sa obzirom na ekonomske nestabilnosti i inflaciju, ljudi traže načine za zaštitu svoje imovine. Bitcoin, kao oskudan resurs koji nije podložan istim inflacijskim pritiscima kao tradicionalne valute, odličan je čuvar vrijednosti.

Bitcoin je pomogao stanovništvu Rusije i Ukrajine da zaštiti svoj novac i bogatstvo u jeku sukoba. U ovim situacijama, tradicionalni finansijski sistemi ponekad mogu biti ograničeni ili otežati prenos novca preko granica zbog restrikcija ili nestabilnosti. Bitcoin omogućuje brz, jeftin i siguran prenos novca preko granica bez potrebe za bankama ili posredničkim institucijama. On se ovdje takodje koristio kao način za prikupljanje sredstava za humanitarne svrhe ili podršku ljudima koji su pogođeni sukobima. Kroz donacije putem Bitcoina, pojedinci i organizacije mogu pružiti pomoć bez potrebe za tradicionalnim bankovnim sistemima.

Dobrih primjera primjene Bitcoina je još mnogo, samo je važno gdje ih tražite.

Kako Bitcoin ovo rješava?

Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednostavan. Bitcoin kontroliše i revidira skup računara rasprostranjenih po cijelom svijetu, a ne Jerome Powell, Gary Gensler, Janet Yellen i Christine Lagarde. U slučaju Bitcoina, ove osobe nemaju apsolutno nikakav uticaj na njegovu operativnost, stvaranje novih Bitcoin-a ili kontrolu transakcija jer je isti samostalan sistem kojim se ne upravlja ili reguliše putem tradicionalnih institucija.

Ova razlika naglašava ključne karakteristike Bitcoina kao decentralizovane valute koja se oslanja na blockchain tehnologiju kako bi osigurala sigurnost, transparentnost i autonomiju, pružajući korisnicima veći stepen kontrole nad vlastitim finansijama i transakcijama.

Skoro sam pročitao meni jedno od najboljih objašnjenja Bitcoina, baš u ovom Reddit threadu. Citirao bih autora:

There’s no Krypto Kris marketing shitty debit cards. There’s no charismatic Do Kwon doing a Forbes, Steve Jobs photo shoot with a black t-shirt and a white background. There’s no J Powell magically expanding the money supply with a cobol fueled wand, creating a 9 trillion USD balance sheet out of thin air.

BTC takes out the corruption of humans, because the humans that created it stepped away. Sure, people will build corrupt systems around it, but BTC itself is a simple, pure, and elegant vehicle silently ticking away in the background until the ticking becomes so loud that no one can ignore it.

Što se stvari više mijenjaju, to stvari ostaju iste

03.01.2009 godine je možda jedan od najvažnijih Bitcoin datuma. Satoshi Nakamoto je tada objavio Bitcoin Whitepaper. Papir od 9 strana koji objašnjava šta je Bitcoin, i kako funkcioniše. U prvom izrudarenom Bitcoin bloku, ostao je zapisan naslov tadašnjeg članka u The Times novinama: Chancellor on brink of second bailout for banks.

Naslovnica The Times novina, 03.01.2009

Ističu se dva naslova: “Chancellor on brink of second bailout for banks” i “Israel prepares to send tanks and troops into Gaza”. Danas, nakon više od 14 godina, situacija je skoro pa ista. Neizvjesnost da li će velike svjetske banka ostati solventne, i eskalacija konflikta u Izraelu. Što se stvari više mijenjaju, to stvari ostaju iste.

Državni zvaničnici nam sa jedne strane značajno umanjuju bogatstvo vodjenjem loše monetarne politike, a sa druge strane ugrožavaju živote konfliktima i ratovima. Apsolutno svaki rat se vodi zbog želje za većim i boljim resursima (nebitno u kojem formatu oni dolaze).

Rješenje? Bitcoin. Jedina valuta koja je u potpunosti otporna na cenzuru, na neograničeno štampanje iz vazduha, i na manipulaciju.

Podsticaj za rat je jeftin novac. Osnaži novac, riješi problem.

Ostale kolumne: OVDJE