KOLUMNAŠto je Bitcoin halving i kakav je njegov utjecaj na tržište kriptovaluta?

U današnjoj kolumni pojašnjavam jedan od čestih termina u svijetu kriptovaluta i Bitcoina, a to je Bitcoin halving. Saznajte kada je bio prvi Bitcoin halving, što točno predstavlja ovaj termin, kada će biti naredni Bitcoin halving, te kakav je utjecaj ovog događaja na Bitcoin, ali i na druge kriptovalute.
Povijest Bitcoin halvinga!
- 2009 – Nagrade za rudarenje bitcoina počinju od 50 BTC po bloku.
- 2012 – Prvo prepolovljenje Bitcoina smanjuje nagrade za rudarenje na 25 BTC.
- 2016 – U drugom prepolovljavanju, rudarske nagrade padaju na 12,5 BTC.
- 2020 – U trećem prepolovljavanju, rudarske nagrade padaju na 6,25 BTC.
- 2140 – Događa se 64. i posljednje prepolovljenje i ne stvaraju se novi Bitcoini.
Jedan od najvažnijih događaja na Bitcoinovom blockchainu je prepolovljavanje odnosno Bitcoin halving. Izravno utječe na inflaciju u cijeni kriptovalute smanjenjem broja bitcoina u optjecaju i povećanjem potražnje za Bitcoinom.

Funkcioniranje blockchaina!
Da bismo objasnili što je prepolovljenje Bitcoina, prvo moramo razumjeti nešto o tome kako Bitcoin mreža funkcionira.
Bitcoinova temeljna tehnologija, blockchain, u osnovi se sastoji od skupa računala (ili čvorova) koja pokreću Bitcoinov softver i sadrže djelomičnu ili potpunu povijest transakcija koje se događaju na njegovoj mreži. Svaki puni čvor ili čvor koji sadrži cjelokupnu povijest transakcija na Bitcoinu odgovoran je za odobravanje ili odbijanje transakcije u Bitcoinovoj mreži.
Da bi to učinio, čvor provodi niz provjera kako bi osigurao da je transakcija važeća. To uključuje osiguravanje da transakcija sadrži ispravne parametre provjere valjanosti i da ne prelazi potrebnu duljinu.

Svaka transakcija se pojedinačno odobrava. Kaže se da se događa tek nakon što se odobre sve transakcije sadržane u bloku. Nakon odobrenja, transakcija se dodaje postojećem lancu blokova i emitira drugim čvorovima.
Više računala (ili čvorova) dodanih u blockchain povećavaju njegovu stabilnost i sigurnost. Trenutno postoji 14.616 čvorova za koje se procjenjuje da pokreću Bitcoinov kod. Iako svatko može sudjelovati u Bitcoinovoj mreži kao čvor, sve dok ima dovoljno prostora za pohranu za preuzimanje cijelog blockchaina i njegove povijesti transakcija, no ipak nisu svi rudari.
Da bismo dalje nastavili sa ovom temom moramo ubaciti novu varijablu u igru. U ovom slučaju je riječ o rudarenju Bitcoina, te je Bitcoin halving izravno povezan sa ovim fenomenom.
Rudarenje Bitcoina je proces kojim ljudi koriste svoja računala za sudjelovanje u Bitcoinovoj blockchain mreži kao procesor i validator transakcija. Bitcoin koristi sustav koji se zove “dokaz rada” ili proof of work (PoW).

To znači da rudari moraju dokazati da su uložili napor u obradu transakcija kako bi bili nagrađeni. Ovaj napor uključuje vrijeme i energiju potrebnu za pokretanje računalnog hardvera i rješavanje složenih jednadžbi. Zato se često u ekološkoj osviještenoj zajednici spominje i utjecaj rudarenja na zagađenje prirode.
Prvi milijun Bitcoina izrudario je Satoshi Nakamoto 2009. Od tada je izrudareno oko 90% ukupne ponude i samo će još oko 1,95 milijuna Bitcoina ikada biti stvoreno.
Zanimljivost
Utjecaj Bitcoina halvinga!
Danas su aktualne mnoge debate o tome kakav i koliki utjecaj Bitcoin halvinga na cijenu kriptovaluta.
Prema zakonima ponude i potražnje, sve manja ponuda Bitcoina trebala bi povećati potražnju za Bitcoinom i vjerojatno bi pogurala cijenu prema gore. Jedna teorija, poznata kao model zaliha i protoka, izračunava omjer na temelju trenutne ponude Bitcoina i količine koja ulazi u optjecaj, pri čemu svako prepolovljenje ima utjecaj na taj omjer. Međutim, drugi su osporili temeljne pretpostavke na kojima se temelji ova zanimljiva teorija.
U vrijeme prepolovljenja u lipnju 2016. cijena Bitcoina bila je oko 660 američkih dolara, dok je nakon prepolovljenja, Bitcoin nastavio trgovati jednolično do kraja mjeseca, prije nego što je u kolovozu pao na čak 533 američka dolara. Nakon tog perioda cijena Bitcoina je skočila do svoje tadašnje najviše razine od preko 20.000 američkih dolara do kraja godine, što je povećanje od 2.916%.
Slično tome, nakon prepolovljenja 2020., cijena Bitcoina porasla je s nešto više od 9 000 američkih dolara na više od 27 000 USD do kraja godine – ali u dva mjeseca nakon prepolovljenja cijena nije probila 10 000 američka dolara. Također je važno napomenuti da su drugi čimbenici utjecali na rast Bitcoina u 2020., ponajprije rastuća institucionalna ulaganja poput MicroStrategyja i odluka PayPala da svojim korisnicima omogući kupnju i držanje Bitcoina.

U ovoj kolumni sam vas proveo kroz temeljno objašnjenje pojma Bitcoin halving, prikazao sam vam konkretno godine kada se dogodilo svako prepolovljavanje Bitcoin nagrade za rudarenje, te sam povukao paralelu i usporedio kakav je utjecaj izravan i neizravan na cijene kako Bitcoina tako i drugih kriptovaluta.