home
KOLUMNAUzroci i posljedice ekonomske recesije
Zanimljiva tema, koju ću detaljnije proći i analizirati u ovoj kolumni, dobila je još više na značaju kako je ovo realno stanje svjetske ekonomije i gospodarstva. Iako većina nas se boji i strahuje od recesije poput male djece od “Babe Roge“, ipak razumijevanje ovog fenomena može nam pomoći da sačuvamo naše novčanike od brzog i neprimjetnog pražnjenja.
1. Uvod
Iako Sjedinjene Američke Države uporno negiraju da su u recesiji, te su čak i napravili mali presedan na način da su promijenili definiciju recesije i na taj spretan (sretan) način izbjegli ulazak u ovaj ekonomski “horor” period, ovo ih ipak kako se stvari čine neće zaobići. Povijesno gledano u Sjedinjenim Američkim Državama imali smo 48 službenih recesija.
Recesija prema teorijskim učenjima predstavlja raširen i dugotrajan pad gospodarske aktivnosti. Popularno pravilo je da dva uzastopna tromjesečja pada bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) predstavljaju recesiju. Recesije obično dovode do pada ekonomske proizvodnje, potražnje potrošača i zaposlenosti.
Sjedinjene Američke Države su već u prva dva kvartala ostvarile negativan rezultat. Prvi kvartal BDP-a je bio negativan za 1,6%, dok je drugi kvartal ostvario minus od 0,6%. Prema svemu sudeći i treći uzastopni kvartal ne izgleda puno bolje. Kako sada stvari stoje ovaj mjesec očekujemo novi rezultat sa predznakom negativnog broja.
Ako pogledamo povijesno, recesija je ciklički period koji se u pravilu događao svako desetljeće.
2. Uzroci recesije
Brojne ekonomske teorije pokušavaju objasniti zašto i kako bi gospodarstvo u periodu rasta moglo preokrenuti taj trend i krenuti putanjom prema dolje. Te se teorije mogu podvesti pod ekonomske, financijske ili psihološke čimbenike. Zanimljiva usporedba recesije je sa domino pločicama, jer kada se više njih počne urušavati, odmah se i ostale povezuju i ne mogu više same stajati. Slična situacija tome je i u recesiji.
Neki ekonomisti usredotočuju se na ekonomske promjene, uključujući strukturne promjene u industrijama, kao najvažnije. Na primjer, oštar, trajan skok cijena nafte zbog geopolitičke krize mogao bi povećati troškove u cijelom gospodarstvu, dok bi nova tehnologija mogla čitave industrije brzo učiniti zastarjelima.
Posljednja recesija uzrokovana COVID-19 virusom bila je kratka po trajanju, ali brzo širuća, što je još jedna karakteristika ovog gospodarskog fenomena.
Što se tiče financijskih segmenata, mnogi ističu smanjenje ponude kredita, nedovoljni rast ponude novca i smanjena potrošnja građana kao jedan od mogućih “triggera” za recesiju. Ipak, svaka situacija je zasebna, te moramo svaku recesiju analizirati zasebno. Ako proučimo trenutnu gospodarsku situaciju stvari postanu puno jasnije.
Još jedan važan faktor koji se veže uz recesiju je inflacija. Situacija u svjetskom gospodarstvu je trenutno svima poznata u svezi inflacije. Trenutno proživljavamo možda i najjaču inflaciju u zadnjih 50. godina.
Federalne rezerve (FED) su zadužene za kontrolu inflacije. Tako su u ožujku podigli kamate prvi put od početka pandemije. Dizanje kamata trebalo bi poskupjeti posuđivanje novca kako bi ljudi prestali toliko trošiti. Isprva se činilo da su uspjeli.
Mnogi su mislili da će se inflacija usporiti. Ali onda je dugotrajna ruska invazija na Ukrajinu izazvala hrpu ekonomskih problema. Inflacija je dobila novi zamah. Nakon toga počelo je padati još domina. Jedan lanac događaja podijelio se u dva lanca događaja koji su krenuli brzo prema dolje.
U sve ovo kada ubacimo najveći pad tržišta dionica u SAD-u od velike krize iz 2008. godine i porast cijene energenata, kao i “crnog zlata” situacija je jasna.
3. Posljedice recesije
Jedna od posljedica recesije je nezaposlenost koja ima tendenciju porasta, posebno među niskokvalificiranim radnicima, jer tvrtke, pa čak i vladine agencije otpuštaju osoblje kako bi smanjile troškove.
Druga posljedica recesije je pad proizvodnje i zatvaranje poduzeća. Pad proizvodnje obično traje sve dok se slabije tvrtke ne istjeraju s tržišta, a zatim proizvodnja ponovno raste među preživjelim tvrtkama. Uz sve više ljudi bez posla, a obitelji sve više ne mogu spajati kraj s krajem, bit će potražnje za povećanjem socijalnih programa koje financira država. S padom državnih prihoda tijekom recesije, postaje teško zadovoljiti povećane zahtjeve socijalnog sektora.
Treća posljedica recesije jest porast životnog standarda, odnosno cijena svakodnevnih proizvoda, što je u biti rezultat prateće inflacije. Iako se inflacija smanji i stavi pod “kontrolu” posljedice su neizbježne.
Izvori:
codepixel